Za zdravu floru rodnice odgovorni su laktobacili (Doderleinovi štapići) ili dobre bakterije, prisutni u 90% žena bez upale. Višestrukim mehanizmima oni štite od patogenih mikroorganizama, i to tako da proizvode mliječnu kiselinu koja sudjeluje u stvaranju kiselog medija rodnice - vodikov peroksid pretvara se u reaktivni superoksid, toksičan za patogene, a biosurfaktant sprječava prianjanje bakterija na epitelne stanice i ima baktericidan učinak.

Kako očuvati vaginalno zdravlje i spriječiti infekcije, kako prepoznati vrstu vaginalne infekcije, kako je optimalno liječiti te kada je i zašto nužan posjet ginekologu, otkriva nam magistra Božena Obradović iz Farmacije u West Gateu u Zaprešiću.

Važnost kiselog pH

Da bi se održali normalni uvjeti u rodnici, potrebno je održavati pH kiselim, odnosno on mora biti u rasponu od 3,8 do 4,2. Do kiselog medija u rodnici dolazi zbog stvaranja glikogena iz epitelnih stanica pod utjecajem estrogena, a tako dobiveni glikogen metabolizira se u mliječnu kiselinu uz pomoć laktobacila, enzima i drugih bakterija. Na taj način postiže se kiseli pH koji štiti rodnicu od pojave i razvoja potencijalno patogenih bakterija, gljivica, virusa. Ako dođe do promjene pH rodnice, narušava se ravnoteža i dolazi do upale. Unatoč ovom zaštitnom učinku laktobacila, smatra se da 10% žena svake godine preboli barem jednu epizodu upale rodnice, a samo ih se polovica javlja svom ginekologu.

U slučajevima visoke koncentracije patogenih uzročnika koji su naišli na slabu obranu i visok pH rodnice dolazi do stanja koje uzrokuje infekciju ili upalu vagine (vaginitis). Vaginalni iscjedak (fluor vaginalis) u određenoj je količini uvijek prisutan u rodnici - bijele je boje, visoke viskoznosti, pahuljičast i bez mirisa , a svojstva i količina su mu pod utjecajem hormona (tako da je u predpubertetu i postmenopauzi oskudan, a u generativnoj dobi žene obilniji). Međutim, u stanjima vaginalne infekcije iscjedak često postaje obilniji i poprima drukčiju boju (žutu, sivu, zelenu), uz popratne simptome: osjećaj pečenja za vrijeme mokrenja, svrbež vanjskoga dijela vagine, nelagoda za vrijeme spolnog odnosa. Šest je najčešćih tipova vaginalnih infekcija: kandidijaza, bakterijska vaginoza, trichomoniasis vaginitis, Chlamydia vaginitis, virusni vaginitis i neinfektivni vaginitis.

Kako dijagnosticirati vrstu infekcije?

Sve je veći broj pripravaka koji se primjenjuju u samoliječenju vaginitisa, no unatoč tome - zbog krive samoprocjene i samodijagnoze, velik je broj upalnih procesa koji ostaje neizliječen ili se često pojavljuju recidivi. U svrhu točne samostalne dijagnoze, na tržištu se pojavio tehnološki novitet u formi testa koji pokazuje koju vaginalnu infekciju vjerojatno imate, s preciznošću većom od 90%, a dijagnosticiranje traje samo 10 sekundi. Sam je test vrlo jednostavan bris koji mijenjanjem boje ukazuje je li riječ o gljivičnoj ili bakterijskoj infekciji (Canestest). Konzultacijom s ljekarnikom i liječnikom adekvatna terapija dovest će do željenih rezultata i poboljšanja stanja.

Najbolje terapije

Za narušenu vaginalnu ravnotežu najčešće se koriste preparati s probioticima, samostalno ili kao dodatna terapija pri liječenju antibioticima ili antimikoticima. Većina probiotičkih pripravaka sadrži otprilike 10 na devetu bakterija na gram, označeno kao 10 na devetu CFU / gr ili ml. Ipak, mnogo je važnija kvaliteta od kvantitete bakterija jer one moraju preživjeti djelovanje želučane i žučnih kiselina te alkalni sadržaj u dvanaesniku kako bi preživjele do mjesta djelovanja i pokazale svoju učinkovitost.

Budući da je za zdravlje vaginalne flore bitna prisutnost laktobacila, svi preparati  sadrže upravo tu vrstu dobrih bakterija, a razlikuju se samo u odabiru bakterijskh sojeva: samostalno - kao Lactobacillus rhamnosus, GR-1 i Lactobacillus reuteri, RC-14  u Lactogynu ili kao kombinacija Lactobacillus casei v. rhamnosus Doderlein (Lcr 35) s vitaminom A koji pridonosi održavanju zdrave sluznice (Linex Lady Oral). Mogu se koristiti samostalno ili u kombinaciji s lokalnom terapijom za postizanje bržeg učinka. Lokalna terapija, osim probiotičkih kultura, može  dodatkom mliječne kiseline poboljšati stvaranje kiselog medija rodnice (Lactogyn vaginalne kapsule) i sigurna je za primjenu kod trudnica. Na tržištu su prisutni i preparati koji sadrže količinu laktobacila potrebnu za 4 dana i postupno se otapaju tijekom nekoliko dana (Linex Lady Comfort). Upravo to kontrolirano otpuštanje omogućava smanjenje uobičajeno pojačanog iscjetka uzrokovanog davanjem vaginalnih proizvoda i povećava suradljivost pacijentica za primjenom terapije.

U slučaju kandidijaze preporučuje se oralna primjena jednog soja Lactobacillus acidophilus LA 401 (Lactibiane CND) ili kombinacija više različitih živih sojeva s ekstraktom češnjaka i sjemenki grejpa (Bio Kult Candea) koji sprječavaju rast C. albicans. Mogu se uzimati samostalno ili kombinirati s lokalnom terapijom.

Čime ih spriječiti?

Za prevenciju i pomoć pri liječenju vaginalnih infekcija uzrokovanih različitim bakterijama, virusima i gljivicama savjetuje se i lokalna primjena kombinacije beta glukana, gospine trave, ulja češnjaka, propolisa, probiotičkih sojeva u formi vagitorija (Acidosalus forte) tijekom sedam dana, kao i svakodnevna higijena intimnim sapunom koji djeluju na regulaciju pH vrijednosti, umiruju kožu i smanjuju nadražaj (Vagisan, LadyEpid Intimo, Acidosalus gel, Eucerin gel za intimnu njegu).

Kako smanjiti rizik od pojave vaginalnih infekcija?

• dodacima prehrani koje osiguravaju potporu imunološkom sustavu (Solgar vitamin D, Bio C 500, Twinlab Zinc)
• obogatiti prehranu lanenim sjemenkama i lanenim uljem, cjelovitim žitaricama, svježim voćem i povrćem, ribom i mesom peradi
• izbjegavati pretjeranu konzumaciju ugljikohidrata jer upravo ugljikohidrate gljivice koriste za rast i razmnožavanje
• brisati intimno područje od naprijed prema analnom otvoru
• odabrati donje rublje od pamuka i prirodnih materijala, što manje uske i sintetičke odjeće

Važno je napomenuti redovite posjete ginekologu, osobito u slučaju pojačanog iscjetka neobičnog mirisa i/ili boje.

Fotografije: Shutterstock