KOJE SU TO VRSTE ANKSIOZNOSTI?
Panični napad predstavlja period popraćen velikim strahom i nelagodom koje prate fiziološki simptomi kao što su znojenje, drhtanje i bol u prsima. Uz fiziološke simptome, tu su i neizbježne misli o gubitku kontrole nad dešavanjem. Ako su ovi napadi učestali, te ako u razdobljima kada ih nemamo razmišljamo da li će se opet desiti to onda predstavlja panični poremećaj.
2. SPECIFIČNA FOBIJA
Specifična fobija je povezana sa već postojećim strahom vezanim za neki predmet ili kontakt koji je ili stvaran ili ga osoba zamišlja. Uz taj strah se javlja i osjećaj tjeskobe koji vrlo često dovodi do paničnog napada kada je osoba izložena određenoj situaciji koje se boji. Primjer za specifičnu fobiju su osobe koje se boje igle i krvi, tako da prije vađenja nalaza ne mogu prestati razmišljati o tome te kreiraju scenarije u svojoj glavi o najgorem mogućem ishodu.
3. SOCIJALNA FOBIJA
Socijalna fobija predstavlja strah od socijalnih kontakata, to jest situacija u kome je osoba izložena velikom broju ljudi, kao što su javni nastupi te osoba pokušava da izbjegne tu neugodnost na bilo koji način.
4. GENERALIZOVANI ANKSIOZNI POREMEĆAJ (GAP)
Generalizovani anksiozni poremećaj predstavlja svakodnevni osjećaj brige i tjeskobe koji onemogućavaju normalno funkcionisanje osobe preko dana jer ona nailazi na poteškoće u kontrolisanju te brige, pa se shodno tome javlja osjećaj nemira, umora, dekoncentracije, radražljivosti, nesanice i mišićne napetosti.
KAKO LIJEČITI ANKSIOZNOST?
Najbitnije od svega - anksioznost je prolazna.
Za liječenje anksioznosti medicinskim putem koriste se lijekovi - anksiolitici i antidepresivi. Anksiolitici su lijekovi koji otklanjaju osjećaj straha i napetosti a izazivaju osjećaj uravnoteženosti i zadovoljstva. Antidepresivi su lijekovi koji se primarno koriste za liječenje depresije ali i za liječenje anksioznih poremećaja. Pored lijekova tretman koji se koristi je psihoterapija. Od individue do individue zavisi da li će mu u liječenju pomoći samo lijekovi ili samo psihoterapija ili i lijekovi i psihoterapija.
Strpljenje je glavni faktor u liječenju anksioznog poremećaja jer ovaj ozbiljni problem ne može biti riješen i izbrisan preko noći. Ono što možemo sami uraditi bez pomoći liječnika jeste uvođenje fizičke aktivnosti u naš život koja će nam pomoći da iz sebe izbacimo negativno raspoloženje i da razbistrimo misli. Također, bitno je da nađemo najbolji način za opuštanje našeg tijela i da nam to postane rutina - tijelo u ležećem položaju, zatvorene oči i disanje umjerenog intenziteta pomoći će nam da opustimo tijelo i razbistrimo misli pogotovo ako se u tom trenutku zamišljamo na nekom mjestu koje nam pričinjava zadovoljstvo kao što su plaža, planina i slično.
Anksioznost jeste strašna, ali anksioznost nije nešto s čim ne možemo da se izborimo. Kada sami shvatimo da strah koji osjećamo u anksioznom stanju nije isto što i realna opasnost te odlučimo pomoći sebi - uspjeh je zagarantovan.
Vrlo je bitno oko sebe imati ljude koji su spremni da nas saslušaju, da nas ne osuđuju zbog našeg ponašanja, da se odnose prema nama s dozom empatije, koji će provjeravati kako smo, jednostavno - bitno je imati ljude koji će biti tu za nas. Danas sve više i više ljudi potiskuje osjećanja duboko u sebi, od straha osuđivanja svog mentalnog zdravlja, te zato uvijek trebamo biti dobri prema drugima, biti podrška i spremni pomoći jer nikad ne znamo kako možemo pomoći nekome ko svoje probleme drži između svoja četiri zida. Nikada nećemo biti slobodni sve dok se ne oslobodimo iz zatvora naših lažnih misli!
Za više info posjetite: https://addictionrehabtreatment.com/mental-health/anxiety/signs-and-symptoms-of-anxiety/
Reference:
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/anxiety/symptoms-causes/syc-20350961
https://www.healthline.com/health/anxiety#symptoms
https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/33656/Simptomi-anksioznosti.html
http://www.grad.unizg.hr/_news/50010/4%20-%20Stres%20i%20Anksioznost.pdf
https://hr.wikipedia.org/wiki/Anksiolitici